Prije 15 mjeseci zbog primjene novog pravilnika o zaštiti osobnih podataka, ukinut je Registar obveza po kreditima u kojem su banke razmjenjivale podatke o dužnicima. No, registar je ponovno u funkciji, a banke putem takozvanih crnih lista nastavljaju s djelomičnom razmjenom podataka o klijentima koji duguju 750 ili više kuna i kasne s plaćanjem rate kredita više od 61 dan.

Banke mogu razmjenjivati podatke o klijentima i njihovoj urednosti u ispunjavanju obveza radi, kako kažu, kvalitetne procjene sposobnosti. Ukidanje HROK-a otežalo im je rad jer nisu imali uvid u stvarno stanje klijenata koji podižu kredit.

– Informacija o tome je li postojala određena neurednost u podmirivanju postojećih kreditnih obveza itekako može utjecati na kreiranje budućih obveza i predstavlja važan faktor u kreditnom plasmanu, kazao je Dario Gabrić iz Erste banke.

U HNB-u napominju da su zbog nefunkcioniranja HROK-a financijske institucije “tapkale u mraku” i ovisile o vjerodostojnosti izjava klijenata o kreditnoj sposobnosti. Ipak, nije se osjetio pad u odobravanju kredita. Jedino je zabilježen pada udjela loših kredita na tržištu.

– Mi smo za to da se taj dio poslovanja banaka koji pomaže u pravnim rizicima bankama dodatno regulira, da ne budemo ovisni o jednoj instituciji, rekla je viceguvernerka HNB-a Martina Drvar.

U AZOP-u ističu da ukidanje HROK-a uvođenjem direktive o zaštiti osobnih podataka nije bilo nužno.
– Agencija jest tvrdila i sada može ponoviti: GDPR nije onemogućio funkcioniranje Registra i generiranje financijskih izvješća, međutim sigurnosti radi, to je bila poslovna odluka HROK-a, kazao je Igor Vulje iz Agencije za zaštitu osobnih podataka.

Za sada pristup HROK-ovoj crnoj listi ima 16 banaka i stambenih štedionica koje pokrivaju glavninu tržišta. U slučaju da dužnik uredno podmiri sve obveze, na crnoj listi ostaje još četiri godine.

HRTi – gledajte više na hrti.hrt.hr
Hrvatska radiotelevizija www.hrt.hr
FB: @HRTnovimediji